PRAHORDA
Kroz historijski proces oslobođeno primarnih veza, ljudsko se biće, istovremeno, suočava sa izdvojenošću, nesigurnošću, bespomoćnošću. Čovek može da potraži spas u različitim oblicima bjekstva od slobode kao šti su autoritarnost, rušilaštvo, saobražavanje društvenim obrascima. Bježati od slobode znači žrtvovati svoju individualnost u zamjenu za lažno pripadanje i iluziju sigurnosti.
- "A što se koprcamo, što fantaziramo i za šta molimo? Ni sami ne znamo za šta! Nama će biti gore ako nam se glupe molbe ispune. Pokušajte, eto, dajte nam, na primjer, više samostalnosti, odriješite ruke bilo kome od nas, proširite krug djelatnosti, smanjite tutorstvo, i mi ... ćemo, uvjeravam vas, mi ćemo se odmah opet moliti da se vratimo pod tutorstvo."
F. M. DOSTOJEVSKI, "Zapisi iz podzemlja".
Čovjek nije određen instiktivnim reakcijama već karakterom. Karakter je nadokanada za slabljenje instikata. Stvara se kroz životno iskustvo. Predstavlja relativno stalan način odnosa prema stvarima i prema ljudima. Za oblikovanje karaktera najvažniji je uticaj porodice, a preko porodice uticaj društveno dominantnih odnosa jer je porodica agent društva.
- "Nije najveća nesreća Hrvata što su u Austriji; najveća je njihova nesreća što je Austrija u njima. (...) Kako da vodimo borbu protiv tlačiteljskog Beča, dok je Beč naš kulturni centrum? (...) Okvir stvara okviraške mentalitete." (147 str.)
TIN UJEVIĆ, "Opojnost uma"
A danas su to pak, EU i Bruxelles ...
Društvo je od odlučujuće važnosti. Bez mentalno zdravog društva nema ni zdravog pojedinca. Sva dosadašnja društva, međutim, zasnivana su na mehanizmima bjekstva od slobode, na gušenju i sputavanju ljudskih mogućnosti, Za istinski zdravo društvo se tek treba izboriti.
- "Onaj ko u nešto pretežnoj mjeri spada u čovjeka mase, principijelno ništa ne uviđa, a i nije potrebno ništa da uviđa, pošto jedini, ko stvarno može da počini grešku, je veliki anonimus, kolektivno označen kao "država" ili "društvo". Međutim, onaj ko zna da nešto zavisi od njega ili bi bar trebalo da zavisi, osjeća se odgovornim za svoja psihička svojstva i to tim više što jasnije uviđa kakav bi morao biti, da bi postao zdraviji, stabilniji i sposobniji." (306 str.)
"Što je veći naboj kolektivne svijesti, tim više Ja gubi svoj praktični značaj. Pogledi i tendencije kolektivne svijesti donekle usisaju Ja i na taj način nastaje masovni čovjek, koji uvijek potpada nekakvom -izmu. Ja zadržava svoju autonomiju samo kada se ne identificira sa jednom od suprotnosti, već kada uspijeva da se održi u sredini između suprotnosti." (317 str.)
C. G. JUNG, "Dinamika nesvjesnog"
Psihološki mehanizmi bijega, kao bezuspješni pokušaji nepriznavanja činjenice individualne izdvojenosti iz svijeta, mnogobrojni su i poprimaju različite oblike. Izdvajam tri najrasprostranjenija: autoritarnost (sadomazohizam), rušilaštvo i konformizam.
1. Autoritarnost je psihološki mehanizam koji karakteriziraju dvije suprotne težnje: sadizam (težnja za gospodarenjem) i mazohizam (težnja za podčinjenošću).
2. Rušilaštvo, drugi mehanizam bijega, često je prožeto sadomazohističkim težnjama i utoliko blisko autoritarnom karakteru, ali se od njega i razlikuje: Rušilaštvo se razlikuje po tome što ne teži aktivnoj ni pasivnoj simbiozi, već uklanjanju predmeta.
3. Ipak, najčešći i najvažniji psihološki mehanizam, kojemu pribjegava većina normalnih ljudi u suvremenim demokratskim društvima, jest konformizam ili suobličavanje pojedinca. Osjećaj pojedinačne izdvojenosti ovdje se uklanja tako što se pojedinac potpuno suobličuje s vanjskim svijetom, odnosno normama koje mu nameće društvo. Pojedinac prestaje biti ono što jest, odustaje od vlastite individualnosti te prihvaća osobnost određenu kulturnim modelom. U konačnici to znači da je njegov emotivni, voljni i misaoni život određen izvana; on osjeća, želi i misli onako kako mu to društvo nalaže, onako kako to čine ostali pripadnici društva.
- "Kumiri poganski, srebro i zlato,
ljudskih su ruku djelo:
usta imaju, a ne govore;
oči imaju, a ne vide;
uši imaju, a ne čuju;
i nema daha u ustima njihovim.
Takvi su i oni koji ih napraviše
i svi koji se u njih uzdaju."
PSALAM, 135:15-18
Masovno podržano iskustvo sukoba, krvoprolića i destrukcije kojima smo svjedočili proteklih decenija, sa krizom individuacije i pratećim otuđenjem, mentalitetom krda, sistem su spojenih sudova. Elem, instinktivističko tumačenje ljudske destruktivnosti nije održivo. Dok borbu (ili bijeg) kao reakciju na ugroženost nalazimo u svim kulturama, destruktivnost i okrutnost (maligna agresija) su u nekim društvima – kao što je to suvremeno zapadno društvo – veoma raširene, dok su u nekima – uglavnom najmanje civiliziranim društvima – minimalne.
- "O, Gospode ti Bože moj, ima li nešto megalomanskije na ovome svijetu, i, uopće, kada se narodnost već uzdigla na rang božanstva, onda je na satu ljudske pameti otkucala ponoć, onda nema više izgleda da bi svanulo, jer ova vrsta nacionalističkog fetišizma, to je konac balade."
MIROSLAV KRLEŽA
Narodi su, kao gomile, bez sumnje uvijek nesvjesni. Nesvjesna akcija naroda, koja zemjenjuje svjesno djelovanje pojedinca, jedna je od glavnih značajki današnjeg vijeka. Narodima vladaju osjećaji i običaji.
Narodi se ne vode nikad propisima čistog razuma. Posmatranje prirode i životne sredine, naspram posmatranja društva sasvim je drugačije. Za razliku od prirodoslovaca, psiholozi i sociolozi uveliko gledaju ulogu moralne komponente, ali i mnoge druge.
- "Koji sistem u svijetu može me prisiliti da budem ignorant, lijenčina, bludnik ili sinja kukavica? Vjerujte mi: "dolce far niente" je priča u Fiorenci, dok je jamačno stvarnost kod nas." (177 str.)
"Naši političari su varalice ili diletanti. (191 str.)
A. G. MATOŠ, "Kristali duha"
Gomile slijepo poštuju silu, dok dobrota djeluje na njih slabije, jer ona nije drugo nego jedan oblik slaboće. Simpatija gomila nije se nikad priklanjala dobroćudnim gospodarima, već tiranima koji su ih jakom rukom tlačili. Samo takvima dižu one najviše spomenike. Ako pak gomile rado gaze nogama oborenoga despota, biva to zato jer je izgubio svoju moć, pa se vratio u kategoriju slabih, koje gomile preziru jer ih se ne boje. Gomila koja je uvjek spremna da se podigne na slab autoritet rospki se klanja jakom autoritetu. Prepuštene sami sebi brzo se zasite nerada i instiktivno zaplove prema ropstvu. Zato ne valja previše žaliti što gomile vodi nesvjesnost i što one ne razmišljaju.
"Masa je krdo koje ne može da živi bez svog gospodara."
SIGMUND FREUD
Šta je današnja masa, bilo koja, ako ne oživljavanje prahorde? Krdo životinja ili ljudsko mnoštvo ima nešto zajedničko: instiktivno podvrgavanje autoritetu vođe. Odnos pojedinca u masi prema vođi je identičan odnosu hipnotiziranog prema hipnotizeru.Vođu mase opisuje kao onog koji ne treba nikog da voli, koji smije imati narav gospodara, koji je apsolutno narcisoidan, siguran u sebe i samostalan, željan autoriteta s potrebom podvrgavanja drugih. On je ideal mase i vlada svojim podanicima (njihovim Ja) umesto "Ja" - ideala. Vezivanjem za vođu u masi pojedinac gubi slobodu i nestaju međusobne veze između pojedinaca.
„Pučina je stoka jedna grdna, dobre duše, kad joj rebra puču."
PETAR II. PETROVIĆ NJEGOŠ
1 Komentari |
0 Trekbekovi
Hey there! Would you mind if I share youur blog with my myspace group?
There's a lot of people that I think would really appreciate your content.
Please let me know. Cheers
https://www.patreon.com/posts/44360336
paper writer services
paper writer services http://5fbdd99cab692.site123.me/blog/help-your-students-write-a-killer-college-essay
Autor paper writer services — 18 Feb 2021, 03:22