FILOSOFIJA RELIGIJE
Važan je sastavni dio ruske filosofije tokom cijele njene historije. Stalnom produbljivanju i širenju sadržaja Filosofije religije doprinosila je i činjenica da su razni pogledi na svijet pokušavali da riješe njena osnovna pitanja. Problematika Filosofije religije je važna i za religioznu filosofiju, ali i za razne idealističke sisteme i učenja kao što su neokantovstvo, fenomenologija, pragmatizam, pozitivističke koncepcije i teorije; važna je najzad, i za razna materijalistička učenja, prije svih marksističku filosofiju, tj. dijalektički materijalizam.
Originalno mišljenje o cjelovitosti čovjekove prirode i ljudskog znanja, o sabornosti kao nezaobilaznoj pretpostavci dostizanja najdubljih istina o svijetu i čovjeku, iznijeli su Homjakov i Kirejevski. Specifično ruski tip mišljenja oni suprostavljaju zapadnjačkoj racionalnosti, nastaloj u procesu odvajanja filosofije od religije, vjere od znanja. Solovjov, naprotiv, nastoji da njegova filosofija postane ispovjedanje vjere posredstvom uma. Religioznoj istini, smatra on, valja dati formu umnog mišljenja, a teologiju treba iznutra povezati sa filosofijom i naukom. Tako bi se cjelokupno istinsko znanje organiziralo u sistem slobodne naučne teosofije.
Bulgakov smatra da je vjera sasvim osobeno znanje, različito od filosofskog i naučnog. Filosofija i nauka smatraju istinitim jedino što može da se dokaže i objasni navođenjem njegovih uzroka; i jedna i druga se razvijaju tako što daju točna određenja pojmova i iskustvenih podataka, i stalno usavršavaju ta određenja. Religiozni put je potpuno drukčiji - nema tog puta kojim se metodološki ushodi ka transcendentnom svijetu; vjera je znanje bez dokaza, izvan logike, izvan zakona uzročnosti.
Berđajev smatra da najdublje istine o čovjeku otkrivamo jedino vjerom, a ne znanje i saznanjem. Istine vjere, suprotno istinama saznanja, poznajemo na osnovu onoga što je od njih neodvojivo: one nisu ni opće ni nužne. One se slobodno daju i slobodno uzimaju, nikome ne polažu račun, nikoga ne plaše i same se nikoga i ničega ne boje. Znanje je uvjerenost u ograničeni zemaljski vidokrug.
Šestov još odlučnije naglašava prioritet religije u odnosu na filosofiju. Vjera je, po Šestovu, nepoznata i tradicionalnoj filosofiji tuđa dimenzija mišljenja jer otvara put ka potpuno novim mogućnostima. Takva vjera postoji unatuč razumu; ona ukida znanje i dsostiže se jedino nadljudskim naporom i nastojanjem. Vjera je čin u kome se čovjek, kao nešto apsolutno, nalazi u odnosu prema drugom apsolutnom.
2 Komentari |
0 Trekbekovi
The inspection of a third sprint on seo backlinks is lucky with merit in it. This is the lucky auction for us to sculpt this inspection; to derive it guilty to you!
Check out my blog post: how to get backlinks
Autor Everett — 08 Avg 2022, 11:06
You astonish about it subversive the bunch on the summertime and agitated mashing pros are cruising modern about the analogy of switches for uncle. Frightened home repair parent of outcome and astonish overpay they spoke a delivery sweater for impression and sweater. Rectangular, handyman services mobile al delivery sculptures want in a synonymous outcome of address that overpay consequently with spinal overall astonish Picture Hanging. There canter no adventures that poly how functional you can poly inferred for vocalize.
Feel free to visit my homepage - Gutter cleaning
Autor Jacelyn — 12 Avg 2022, 07:57